• hr

Održana znanstvena radionica “Mijenjanje povijesnog pejzaža: Društvena (re)konstrukcija mjesta sjećanja”

Na radionici se okupilo dvadesetak istraživača iz Jugoistočne Europe koji su prezentirali svoje radove i sudjelovali u bogatoj raspravi. Cilj je predstavljene radove zainteresiranih istraživača sakupiti te objaviti u planiranoj publikaciji.

Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) prošlog je tjedna, 9. i 10. studenog, na Fakultetu političkih znanosti održao znanstvenu radionicu pod imenom “Mijenjanje povijesnog pejzaža: Društvena (re)konstrukcija mjesta sjećanja“. Radionica je organizirana u sklopu NEWFELPRO Marie Curie projekta kojeg provodi CEDIM, a koji financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske uz pomoć fondova Europske unije.

Cilj ovog znanstvenog skupa bio je sagledati promjene u društvenoj proizvodnji sjećanja na ratove u Jugoistočnoj Europi. Uz to, željeli smo detaljnije istražiti reakcije na političku i društvenu promjenu u kontekstu praksi sjećanja. Radionica je okupila dvadesetak istraživača iz zemalja Jugoistočne Europe koji su predstavili svoje radove te sudjelovali u bogatoj raspravi. Radionicu je vodila dr.sc. Ana Ljubojević, istraživačica CEDIM-a i poslijedoktorandica NEWFELPRO programa.

Prvog dana radionice bavili smo se temama vezanim za sjećanje u javnom prostoru – intervencijama i izmjenama imena ulica u Krakovu i Zagrebu te obnavljanjem objekata uništenih tijekom NATO bombardiranja Beograda. Problematici se pristupilo iz generacijske, klasne i afektivne perspektive, a analizirali smo i načine “prisvajanja” prošlosti na institucionalnom i neformalnom nivou. Debata o prošlosti te njeno prikazivanje kroz različite umjetničke forme i muzeje obrađeni su na primjerima nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovca i sarajevskih muzeja čije izložbe prikazuju opsadu grada od 1992. do 1995. godine.

Drugi dan radionice fokusirao se na aktere mnemoničkih procesa, kao i na prihvaćanje/odbacivanje/prekrajanje povijesnih narativa. Na primjeru hrvatskog Zagorja objašnjeno je preplitanje različitih povijesnih slojeva sjećanja, a korištenje marginalnih komemoracija u stranačke političke svrhe analizirano je na slučaju Makedonije. Spomenute su strategije prenošenja sjećanja, kao i načini legitimizacije ili protesta protiv određenih komemorativnih praksi.

Osporavanje, zaborav i nametnuta sjećanja dotaknuti su kroz radove o sjećanju na Drugi svjetski rat u Srbiji i prijepore oko sjećanja na heroje/zločince Milana Tepića i Vladimira Barovića. Razgovaralo se o dinamici između dominantnih narativa i politika sjećanja s pristupom “od dolje ka gore” (bottom-up). Nastavak rasprave vodio se kroz radove o sjećanjima na partizanske marševe, te na današnje vidove komemorativnog hodočašća s akcentom na biciklistički maraton od Zagreba do Vukovara povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Naposljetku, radionicu je završila studija o Ženskom sudu u Sarajevu kao mjestu sjećanja i prostoru za transformaciju trauma na ratove 90-tih godina.

S obzirom na vrlo produktivnu diskusiju vođenu tijekom radionice, ali i neformalnog programa, većina istraživača prihvatila je ideju pisanja zajedničkog zbornika, čije ćemo predstavljanje, nadamo se, obznaniti tijekom iduće godine.

Komentari

Nema komentara

Ostavite komentar

Odgovori